Autor: `Allâmah Ṣâliḫ bin Fawzân al-Fawzân
Izvor: I´ânat-ul-Mustafîd (2/265-266)
Buḥârî i Muslim prenose od Ibn ´Abbâsa koji je ispričao da je čuo Allâhovog Poslanika صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّم da je rekao:
”Svaki slikar je u Vatri. Svaka slika koju je napravio će dobiti dušu s kojom će biti kažnjavan u Džehennemu.”
”Svaki slikar…” Ovo obuhvata sve slikare bez obzira da li se to radi o klesanju (figurâ), skulpturî, slika na papiru (crteža), uokvirenih slika, freskova [1] ili fotografijâ koje se izrađuju danas. Onaj ko izvrši ove radnje smatra se slikarom i njegovo djelo se smatra slikanjem. Zbog čega to ne obuhvata fotografiranje, kao što neki tvrde? Šta ga spašava od ove prijetnje gledajući da je ta radnja slikanje?
”Za svaku sliku koju je napravio…” – I ovo je također općenito i obuhvata sve slike bez obzira na to da li se radi o slikanju (crtanju), klesanju ili fotografiranju. Jedina razlika je to da fotograf svoju sliku napravi mnogo brže nego neki umjetnik. Pored toga, rezultat je jedan te isti. Svaki od njih ponaosob namjerava napraviti sliku. Onaj koji kleše ili gradi skulpture namjerava napraviti skulpturu (sliku). Onaj ko crta namjerava napraviti crtež (sliku). Onaj ko fotografira fotoaparatom namjerava napraviti sliku. Zašto da pravimo razliku između njih kad je Poslanik صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّم rekao:
”Svaki slikar je u Vatri.”?
Gdje je taj specifični dokaz mimo filozofije i izmišljenih riječi s kojima žele specificirati Poslanikove صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّم riječi? Zabrana fotografija, iskelsanih skulpturi i (umjetnih) slika su jedna te ista zabrana; zapravo sredstvo koje vodi mnogoboštvu i poređenje s Allâhovim تعالى stvaranjem. Svaki od njih je slikar. Rezultat je isti i namjera je ista. Šta to izdvaja fotografa? Postoji čak rizik da je on i gori od onih drugih jer je njegova slika bolja od slike umjetnika. Gledajući da je namjera jedna, nema potrebe da se pravi razlika među njima.
Poznato je da se riječi Allâha i Njegovog poslanika صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّم ne smiju specificirati s nečim drugim osim ako postoje autentični dokazi od Allâha ili Njegovog Poslanika صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّم. Oni se ne smiju specificirati Idžtihâdom ljudi, izmišljotinom i filozofijom. Ovo se prihvata (kao dokaz). Poznato je u principima tumačenja Qur’ana i Ḫadîşa da se općeniti propis može isključivo specificirati s dokazom. Nešto što je općenito se ne može specificirati ljudskim Idžtihâdom. Oko ovog principa je konsenzus učenjaka. Kako onda to da oni (koji dozvoljavaju fotografije) ne uzimaju u obzir ovaj princip, već kažu:
”Fotografiranje ne spada u ovu zabranu.”?
Sve je ovo prazan i bezvrijedan govor kod učenjaka i učenjaka principa (Usûlijjûn). Temeljni principi odbacuju sve ovo i ti ljudi to znaju. Ali – Allâh je čist od nedostataka – ponekad požuda može odvesti svoje žrtve daleko od [Istine].
[1] Fresk je jedna vrsta slike koja se izrađuje na zidu (ital. fresco).