Govornik: Imâm `Abdul-`Azîz bin `Abdillâh bin Bâz
Izvor: Arkân-ul-Islâm, strana 257-275

Pitanje 1: Da li se djeci koja imaju sposobnost razlikovanja naređuje da poste? Imaju li oni nagradu za post ukoliko bi postali polno zreli tokom posta?

Odgovor: Dječacima i djevojčicama se naređuje da poste kada im bude sedam godina, tako da se naviknu na post. Njihovi staratelji su dužni da im to naređuju, na isti način kao što su dužni da im naređuju da obavljaju namaz. Kada postanu polno zreli, obavezno im je da poste. Ukoliko bi postali polno zreli dok poste, nagrađuju se samo za taj dan. Ako dječak tokom posta napuni petnaest godina nakon što je sunce ušlo u zenit, nagrađuje se za taj dan. U njegovom slučaju njegov dotadašnji post tog dana odgovara dobrovoljnom postu, dok njegov post nakon zenita odgovara obaveznom postu. Ovo važi ako prije toga nije postao polno zreo stidnim dlačicama ili ejakulacijom. Isto važi za djevojčice. Jedina razlika je u tome da djevojčice postaju polno zrele i četvrtim načinom, naime menstruacijom.

Pitanje 2: Kako se posti ako se mlađak ukaže u različitim vremenima na različitim mjestima? Da li zemlje kao Sjedinjene Američke Države i Australija moraju postiti istovremeno sa Saudijskom Arabijom?

Odgovor: Ispravan stav je da se uzima u obzir kada će se mlađak ugledati, a ne uzima se u obzir da se ukazuje u različitim vremenima na različitim mjestima. Poslanik صلى الله عليه وسلم je naredio da se ravna prema vidu bez detaljnijeg obrazloženja. Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao:

“Postite kada ga vidite a prekinite post kada ga vidite. Bude li oblačno, upotpunite trideset (dana).” [1]

Ima mnogo ḫâdîşa sa sličnim značenjem, a poslanik صلى الله عليه وسلم nije uzeo u obzir da se mlađak ukazuje u različitim vremenima na različitim mjestima, iako je znao za to.

Pitanje 3: Da li nam je zabranjeno da doručkujemo tokom Aẕâna, ili možemo jesti i piti sve dok (Aẕân) ne završi?

Odgovor: Ako je poznato da Mu’aẕẕin jedino uči Aẕân nakon nastupa zore, obavezno je ostaviti jelo, piće i sve drugo što prekida post kada on krene učiti Aẕân.

Ako Mu’aẕẕin međutim slijedi vaktiju, dozvoljeno je jesti i piti tokom Aẕâna. Autentično je potvrđeno da je poslanik صلى الله عليه وسلم rekao:

“Bilâl uči Azân tokom noći. Jedite i pijte sve dok Ibn Umm Maktûm ne prouči.”

Prenosilac je rekao na kraju hadîşa:

“Ibn Umm Maktûm je bio slijep i ne bi učio Aẕân prije nego što bi mu rekli: “Nastupila je zora! Nastupila je zora!””

Vjernicima je međutim sigurnije da se uzdrže od svih formi doručka tokom Aẕâna, da bi radili shodno riječima poslanika صلى الله عليه وسلم:

“Ostavi ono u što sumnjaš a uzmi ono u što ne sumnjaš.”

Pitanje 4: Koji je propis za trudnice i dojilje koje ostave post? Da li su dužne napostiti propuštene dane ili se otkupiti?

Odgovor: Za trudnice i dojilje važi isto što i za bolesnike. Ako im je teško postiti, propisano im je da ne poste. Umjesto toga će napostiti propuštene dane kada to budu u stanju.

Pitanje 5: Da li je starcima i oboljelim od neizlječivih bolesti dozvoljeno da ne poste?

Odgovor: Oni koji nisu u stanju da poste zbog starosti ili neizlječive bolesti, trebaju svaki dan nahraniti siromahe ako su to u stanju. Ovaj odgovor su dali mnogi aṣḫabi رضي الله عنهم. Jedan od njih je bio Ibn `Abbâs رضي الله عنهما.

Pitanje 6: Koji je propis za post žena sa menstruacijom i žena sa postporođajnim krvarenjem? Šta važi za njih ako bi odgodile post do slijedećeg Ramaḍâna?

Odgovor: Žene sa menstruacijom i žene sa postporođajnim krvarenjem su dužne da ne poste. Nije im dozvoljeno da obavljaju namaz i da poste u tom stanju. Ako bi to učinile, djela bi se smatrala nevažećim.

Dužne su napostiti (propuštene dane) za razliku od namaza (koje nisu dužne naklanjati). Autentično se prenosi da je `Â’iši رضي الله عنها postavljeno pitanje da li žena sa menstruacijom treba napostiti i naklanjati. Ona je odgovorila:

“Naređeno nam je da napostimo ali ne i da naklanjamo.”

Na osnovu ovoga što je `Â’iša رضي الله عنها rekla, učenjaci su složni da je žena sa menstruacijom dužna napostiti (propuštene dane) za razliku od namaza.

Osoba koja bez Šerijatski-zasnovanog opravdanja odgodi napaštanje propuštenih dana, tako da nastupi slijedeći Ramaḍân (a osoba još nije napostila propuštene dane prošlog Ramaḍâna), mora učiniti pokajanje Allâhu, napostiti propuštene dane kao i nahraniti siromahe za svaki propušteni dan. Ako bi međutim bila bolesna ili na putu do nastupa slijedećeg Ramaḍâna, dužna je samo napostiti propuštene dane. Ovo se treba desiti nakon što ozdravi ili se vrati kući.

Pitanje 7: Koji je propis za bolesnika koji ne posti tokom Ramaḍâna a nakon toga umre? Mora li neko napostiti ove dane ili nahraniti siromahe umjesto njega?

Odgovor: Ako musliman umre od svoje bolesti nakon Ramaḍâna, niko nije dužan da posti ili da nahrani siromahe umjesto njega, jer on ima Šerijatsko opravdanje. Isto važi za putnika ako bi umro na putu ili čim se vrati kući.

Ali ako (bolesnik) ozdravi ili se (putnik) vrati kući, pa zapostavi napaštanje propuštenih dana a zatim umre, njegovi staratelji – znači njegova rodbina – trebaju napostiti dane koje je propustio. Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao:

“Ako osoba umre nakon što je bila dužna da posti, njegovi staratelji trebaju postiti umjesto njega.” [2]

Ako nisu u stanju da poste umjesto njega, nahranit’ će siromahe za svaki dan. Količina hrane iznosi otprilike jedan i po kilogram.

Isto važi za žene sa menstruacijom i žene sa postporođajnim krvarenjem. Ako umru nakon što su zapostavile napaštanje propuštenih dana, njihovi staratelji trebaju postiti umjesto njih. Ako to nisu u stanju, nahranit’ će siromahe.

A ako nisu u stanju da nahrane siromahe, nisu ništa dužni. Allâh تعالى je rekao:

لَا يُكَلِّفُ اللَّهُ نَفْسًا إِلَّا وُسْعَهَا

 [3] “Allâh nijednu osobu ne opterećuje preko mogućnosti njene”

Pitanje 8: Koji je propis za ubrizgavanje injekcija u vene i mišiće? Postoji li za postača neka razlika između njih?

Odgovor: Ispravan stav je da ne prekidaju post. Injekcija koja prekida post je infuzija. Isto važi za vađenje uzorka krvi. To ne kvari post, niti se može porediti sa Hidžâmom.

Pitanje 9: Koji je propis za pranje zuba pastom za zube i korištenje kapi za uši, nos i oči? Šta postač treba da uradi ako osjeti njihov okus u grlu?

Odgovor: Pranje zuba pastom za zube ne kvari post. To je kao pranje zuba Siwâkom. Čovjek međutim mora voditi računa da (pasta za zube) ne uđe u grlo. Ako bi se to desilo nenamjerno, nije dužan napostiti taj dan.

Isto važi za kapi za uši i oči. Ne kvare post prema ispravnom mišljenju. Ako bi se međutim osjetio njihov okus u grlu, sigurnije je napostiti taj dan. To međutim nije obavezno, jer one nemaju isti efekat kao hrana i piće.

Što se kapi za nos tiče, one nisu dozvoljene. Poslanik صلى الله عليه وسلم je rekao:

“Pretjeruj sa ušmrkavanjem vode (pri uzimanju abdesta), osim ako ne postiš.”[4]

Na osnovu ovoga, onaj ko koristi kapi za nos – i sve slično – mora napostiti taj dan.

Pitanje 10: Koji je propis za onoga ko ne posti Ramaḍân, a ne negira njegovu obaveznost? Izlazi li on iz Islâma ako više puta iz nemara ostavi post?

Odgovor: Onaj ko ne posti Ramaḍân bez Šerijatski-zasnovanog opravdanja je učinio veliki grijeh. On ipak nije uznevjerovao prema ispravnom mišljenju. Dužan je međutim učiniti pokajanje i napostiti propuštene dane. Mnogi dokazi ukazuju na to da da ostavljanje (Ramaḍânskog) posta nije veće nevjerstvo pod uslovom da se ne negira njegova obaveznost. Ako on bez Šerijatski-zasnovanog opravdanja odgodi napaštanje propuštenih dana koje je dužan napostiti do slijedećeg Ramaḍâna, mora nahraniti siromahe za svaki propušteni dan.

Pitanje 11: Šta će učiniti žena kojoj prestane menstruacija usred dana u Ramaḍânu?

Odgovor: Prema ispravnom mišljenju joj je obavezno postiti ostatak dana. Pored toga je dužna napostiti taj dan. To je slično kao kada muslimani ugledaju mlađak tokom dana u Ramaḍânu. Zbog toga postaju dužni postiti ostatak dana, kao i napostiti taj dan. Ovo je stav većine.

Pitanje 12: Koji je propis za primanje injekcije u analni otvor tokom posta?

Odgovor: Ako je bolesnik u potrebi za tim, najispravnije mišljenje je da je dozvoljeno. Ovaj stav imaju Šajḥ-ul-Islâm Ibn Tejmijja i mnogi drugi učenjaci, jer to nije kao hrana i piće.
_________________________________________
[1] al-Buḥârî i Muslim
[2] al-Buḥârî i Muslim
[3] 2:286
[4] Abû Dâwûd 142, at-Tirmiẕî 788, an-Nasâ’î 1/66 i Ibn Mâdža 407.